Franjevački samostan i crkva Blažene Djevice Marije
Jaskanski samostan spada u najvišu kategoriju spomenika kulture u Hrvatskoj. Ratovi s Turcima otjerali su iz Jastrebarskog dominikance, red kojem je ban Petar Erdödy podigao samostan i crkvu Blažene Djevice Marije. Ban Toma Erdödy pozvao je zato odmah nakon pobjede nad turskom vojskom kod Siska kojom se proslavio 1593. bosanske franjevce u samostan koji je, kao zavjet nakon konačnog poraza Turaka u Hrvatskoj, dao obnoviti. Franjevci su tako preuzeli samostan i crkvu 1602, a ulica koja vodi u samostan nimalo se slučajno zove po slavnom banu, Tomi Erdödyju. Franjevački red utro je put baroknom stilu i utjecao na razvoj umjetnosti u cijelom jaskanskom kraju. U samom samostanu je vrijedna zbirka umjetnina baroknog i gotičkog stila. Najraniji poznati tragovi glazbenog djelovanja u Jastrebarskom vezani su uz jaskanski samostan jer su u njemu postojale orgulje još davne 1690. Odlaskom franjevaca i dolaskom cistercita 1982. neke su umjetnine i mnoge knjige nažalost odnesene iz Jastrebarskog. Franjevci su se ponovno vratili u rujnu 2008. te im je želja u samostan vratiti sve vrijedne kipove, slike i knjige koje mu pripadaju. Samostanska knjižnica čuvala je vrijedne knjige (među njima i inkunabule), čija je sudbina trenutno nažalost neizvjesna.
Škapularsko proštenje u jaskanskom samostanu uvedeno je početkom 18. stoljeća te je postalo najomiljenije proštenje u Jastrebarskom, koje se redovito obavlja u mjesecu srpnju, prve nedjelje nakon blagdana Majke Božje Karmelske 16. srpnja. Majci Božjoj Jaskanskoj već tri stoljeća dolaze u pohode rijeke hodočasnika, ne samo iz jaskanskog kraja, već iz svih krajeva Lijepe naše i inozemstva. Među velikim štovateljima i redovitim posjetiteljima jaskanske Gospe Škapularske bili su i kardinali, sinovi ovog kraja, blaženi Alojzije Stepinac i Franjo Kuharić.